| Dan/datum | Vrijeme | Događanje |
|---|---|---|
| Petak 06/12/2019 |
16:00 | Prvopričesnici |
| 18:30 | Misa (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
|
| Subota 07/12/2019 |
10:00 | Vjeronaučni susret (sva djeca osim kandidata za Prvupričest i Krizmu) - od 10 do 13 sati |
| Nedjelja - 2. došašća 08/12/2019 |
10:30 | Krunica (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
| 11:00 | Misa (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
|
| 16:00 | Misa (crkva St. Bonifatius, Bad Hersfeld) |
|
| Ponedjeljak 09/12/2019 |
06:00 | Misa zornica (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
| Petak 13/12/2019 |
17:30 | Predbožićna ispovijed (crkva St. Elisabeth, Kassel) do 19,30 sati |
| Subota 14/12/2019 |
10:00 | Predbožićna ispovijed (crkva St. Elisabeth, Kassel) do 12 sati |
| Nedjelja - 3. došašća 15/12/2019 |
10:30 | Krunica (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
| 11:00 | Misa (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
|
| 15:00 | Predbožićna ispovijed 15-15,45 i nakon mise prema potrebi |
|
| 16:00 | Misa (crkva St. Bonifatius, Bad Hersfeld) |
|
| 16:00 | Predbožićni susret - hrvatska nastava |
|
| Ponedjeljak 16/12/2019 |
06:00 | Misa zornica (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
| Utorak 17/12/2019 |
18:00 | Predbožićna večera za misijske suradnike |
| Subota 21/12/2019 |
09:00 | Blagoslov obitelji - okrug Bad Hersfeld |
| Nedjelja - 4. došašća 22/12/2019 |
10:30 | Krunica (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
| 11:00 | Misa (crkva St. Elisabeth, Kassel) |
|
| 16:00 | Misa (crkva St. Bonifatius, Bad Hersfeld) |
|
| 17:00 | Predbožićna ispovijed |
Nedjeljom u 11:00 sati
Mise u tjednu u 18:30 sati (petkom)
Mise zornice u 6:00 sati (ponedjeljkom u adventsko vrijeme)
Petkom prije i nakon mise. Prvu nedjelju u mjesecu od 10 do 10:40.
Pola sata prije svake sv. mise moli se krunica, osim prije zornice.
Svaki trinaesti u mjesecu u crkvi sa početkom u 19:30 sati pobožnost, razgovor, klanjanje, liturgija … u okviru vječne devetnice.
Nedjeljom u 16:00 sati
Prigoda za ispovijed je prve nedjelje u mjesecu od 15:15 do 15:45 sati.
S obzirom da se u ovo vrijeme želimo što više približiti Bogu, ispitat ćemo temeljito dubinu svoje duše. Tu ćemo susresti one istinske neprijatelje koji se neprestano bore kako bi nas držali daleko od Gospodina. Tu, na neki način, stoje glavne prepreke našem životu kršćana: “požuda tijela, požuda očiju i oholost života”.“Požuda tijela ne ostaje ograničena na nesređenu putenost; njezine su posljedice i komotnost, nedostatan polet koji vodi na lakši, ugodniji put, put koji je naizgled kraći, a to sve i uz cijenu popuštanja u vjernosti prema Bogu. […]
Drugi neprijatelj […] jest pohlepa očiju – kao ponor duboka požuda po kojoj cijenimo samo ono što možemo opipati. […]
Zamagljuju se oči duše, razum se osjeća sposobnim sam sve shvatiti, ne osvrćući se na Boga. To je suptilno iskušenje koje se poziva na dostojanstvo uma koji je Bog, naš Otac, dao čovjeku da ga upozna i ljubi u slobodi. Gonjen tim iskušenjem, čovjekov um smatra sebe središtem univerzuma; on se još jednom opija na onom: postat ćete kao bogovi (Post 3,5), i time što je sam u sebe zaljubljen, okreće svoja leđa ljubavi prema Bogu.
Došašće je razdoblje u kojem iščekujemo dolazak “malenog Boga”.
Isus Krist je utjelovljena Riječ rođena u obitelji Josipa i Marije. Svaki kršćanin trebao bi željeti da se Maleni Isus rodi i u njegovu srcu.
No, prije dolaska Isusa, valja očistiti svoju dušu, baš kao što pospremamo kuću uoči dolaska gostiju.
Ima nešto u tom radosnom iščekivanju što čak i one koji inače ne dolaze redovito na misu, potakne na posjet crkvi, makar vidjeti župne jaslice ili pohoditi polnoćku.
Dapače, razdoblje uoči Božića je (uz vrijeme pred Uskrs) period u kojem se veliki broj katolika ispovijeda, želeći što bolje “očistiti kuću” svoga srca za Isusa. Među njima ima i onih kojima je to jedina ispovijed u cijeloj godini, ili čak i duže.
Došašće i Božićno vrijeme idealna su razdoblja za one koji se žele ponovno pomiriti s Bogom. Dapače, kršćani su pozvani i na evangelizaciju te imaju ulogu vratiti one koji su se udaljili od vjere. A postoji li bolje vrijeme od vremena darivanja kada su srca, čini se, otvorenija nego inače?
Otac Stephen Elser stoga je u tekstu za Church Pop istaknuo tri savjeta za one koji se dugo vremena nisu ispovjedili, a voljeli bi, osobito pred Božić:
Ovaj blagdan se često zamjenjuje s događajem kada je Marija začela Isusa, ali radi se o dvije različite pojaveZa ovaj marijanski blagdan mogli bismo reći da je lijep i nepoznat. Ni mnogi “bolji” kršćani ne znaju sadržaj blagdana, ne znaju reći što se tu zapravo slavi. A oni koji “sve znaju” obično ga “tumače” po svom (ne)znanju.
I jedne i druge zbunjuje prije svega ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: “bezgrešno” i “začeće”. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, crkveno bismo rekli trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića, veličanstveni trenutak.
Bezgrešnost i grijeh su, jasno, krajnje suprotnosti, dvije inkompatibilne stvarnosti.
S tim malim uvodom i predznanjem možemo ukratko reći, što znače izrazi i ime blagdana “Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije”. Znači crkveni nauk da na Mariju nije prešao, istočni (od glagola “isteći”), praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što je nju (Mariju) tako unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Teologija nastavlja da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. – Upravo zbog tog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji, uveden je u kalendar opće Crkve uz druge i ovaj marijanski blagdan “bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.
Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.
© Kroatische Katholische Mission Kassel 2016.
