| Dan/datum | Vrijeme | Događanje |
|---|---|---|
| Petak 27/11/2020 |
18:30 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) Nakon Mise KLANJANJE I prigoda za ispovijed |
| Subota 28/11/2020 |
10:00 | Priprema za krizmanike - u crkvi |
| 11:00 | Priprema za prvopričesnike - u crkvi |
|
| 18:00 | Prigoda za ispovijed (St. Bonifatius, Bad Hersfeld) |
|
| Nedjelja - PRVA DOŠAŠĆA 29/11/2020 |
12:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - UZ PRIJAVU (putem interneta ili na telefonsku sekretaricu) |
| Ponedjeljak 30/11/2020 |
06:30 | Zornica (St. Elisabeth, Kassel) |
| Petak 04/12/2020 |
18:30 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) Nakon Mise prigoda za ispovijed |
| Subota 05/12/2020 |
10:00 | Priprema za krizmanike - u crkvi |
| 11:00 | Priprema za prvopričesnike - u crkvi |
|
| Nedjelja - DRUGA DOŠAŠĆA 06/12/2020 |
09:30 | Misa (St. Bonifatius, Bad Hersfeld) - UZ PRIJAVU (putem interneta) |
| 12:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - UZ PRIJAVU (putem interneta ili na telefonsku sekretaricu) |
|
| Ponedjeljak 07/12/2020 |
06:30 | Zornica (St. Elisabeth, Kassel) |
| Petak 11/12/2020 |
18:30 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) Nakon Mise prigoda za ispovijed |
| Nedjelja 13/12/2020 |
09:30 | Misa (St. Bonifatius, Bad Hersfeld) - UZ PRIJAVU (putem interneta) |
| 12:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - UZ PRIJAVU (putem interneta ili na telefonsku sekretaricu) |
Bad Hersfeld (St. Bonifatius):
Kassel (St. Elisabeth):
(Friedrichsplatz 13, 34117 Kassel)
Mise
Nedjeljom u 12:00 sati
Mise u tjednu u 18:30 sati (petkom)
Mise zornice u 6:00 sati (ponedjeljkom u adventsko vrijeme)
Blagdani
prema najavi
Ispovijed
Petkom nakon mise
Krunica
Pola sata prije svake sv. mise moli se krunica, osim prije zornice.
Klanjanje
Prema najavi
…… …… …… …… ……
(Dreherstraße 26, 36251 Bad Hersfeld)
Mise
Nedjeljom u 09:30 sati.
Zadnje nedjelje u mjesecu nema mise – nego je misa u subotu (dan prije) u 18:30 sati
Blagdani
prema najavi
Ispovijed
Prigoda za ispovijed je subotom nakon mise ili po dogovoru.
Slavimo svetkovinu Isusa Krista, Kralja svega stvorenja. Sjetimo se na početku ovoga razmišljanja nekih situacija u kojima nam je Isus dao do znanja kako On shvaća kraljevstvo i kraljevanje.
Razmišljanje uz svetkovinun Krista Kralja
(slika vatican news)
Od svih sposobnosti ljudske prirode, jedna od najmoćnijih je sabranost. Iako se ponekad može osjećati kao da je problem raspršene pažnje jedinstveno moderan problem, to zapravo nije točno. Čak su se i pustinjski oci koji su živjeli sami u špiljama žalili na svoje lutajuće misli.
Od svih sposobnosti ljudske prirode, jedna od najmoćnijih je sabranost, piše Sam Guzman s Catholic Gentleman. Ono čemu se odlučujemo posvetiti u velikoj mjeri oblikuje naše iskustvo kao dobro ili zlo. Naše intelektualne sposobnosti su ograničene i jednostavno ne možemo obratiti pažnju na sve vizualne ili slušne podražaje koje svakodnevno doživljavamo. I tako naši umovi neprestano filtriraju buku i traže ono što želimo vidjeti. Na primjer, ako ste u trgovini u potrazi za određenim proizvodom, u vrlo stvarnom smislu nećete vidjeti tisuće drugih proizvoda koji nisu ono što tražite. Vaše ih oči mogu registrirati na nekoj razini, ali budući da tražite određeni uzorak, poput naljepnice proizvoda, vaš će um filtrirati sve što nije taj uzorak. Vidite, a opet ne vidite jer ne obraćate pažnju.
Isto tako, ako odlučimo tragati za onim što je dobro, istinito i lijepo u životu, to ćemo i pronaći, ali ako odlučimo gledati i opažati sve ono što je na svijetu manjkavo, slomljeno i zlo, neizbježno ćemo ga takvim i vidjeti.
Osnovni raspored crkvene godine određen je s dva velika kršćanska blagdana: Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu
Liturgijska (crkvena) godina predstavlja razdoblje od godinu dana koje se dijeli na tri velika ciklusa: božićni, vazmeni i vrijeme kroz godinu. Crkva u razdoblju od jedne godine (koja započinje došašćem, a završava nedjeljom Krista Kralja) slavi povijest spasenja koju je Bog izveo po Isusu Kristu.
Crkvena godina, za razliku od kalendarske, ne počinje fiksnim datumom, odnosno prvim danom siječnja, nego nedjeljom koja je najbliža blagdanu svetog Andrije (30. studenoga). Ta se nedjelja naziva prvim danom došašća.
Početak liturgijske godine nije se uvijek slavio na taj dan, kao što ni početak građanske (kalendarske) godine nije bio isti u kršćanskih naroda srednjeg vijeka. Naime, julijanski kalendar Gaja Julija Cezara (od 45. pr. Kr.) premjestio je staru rimsku novu godinu od prvog ožujka na prvi siječnja. Premda se ovaj kalendar proširio i ustalio, pojedini su kršćanski narodi na različite datume obilježavali početak nove godine.
Tako se, primjerice, u franačkom kraljevstvu sve do 8. stoljeća početak nove godine slavio 1. ožujka, a u Veneciji je to bio slučaj čak do 1787. godine. U Francuskoj se sve do 15. stoljeća početak nove godine slavio na Uskrs, dok se u Njemačkoj i Skandinaviji do 16. stoljeća slavio na Božić. Talijani su dugo u novu godinu ulazili na blagdan Gospodinova navještenja, 25. ožujka, dok je Bizantsko Carstvo početak nove godine od 7. stoljeća obilježavalo 1. rujna.
© Kroatische Katholische Mission Kassel 2016.
