| Dan/datum | Vrijeme | Događanje |
|---|---|---|
| Nedjelja - 14. kroz godinu 05/07/2020 |
11:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - SAMO UZ PREDHODNU PRIJAVU (putem interneta ili srijedom, četvrtkom i petkom u uredovno vrijeme) Druga misa u 12.15 |
| 16:00 | Misa (St. Bonifatius, Bad Hersfeld) - UBILJEŽITIT SE PUTEM INTERNETA |
|
| Petak 10/07/2020 |
18:30 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) |
| Nedjelja - 15. kroz godinu 12/07/2020 |
11:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - SAMO UZ PREDHODNU PRIJAVU (putem interneta ili na telefonsku sekretaricu) Druga misa u 12.15 |
| 16:00 | Misa (St. Bonifatius, Bad Hersfeld) - UBILJEŽITIT SE PUTEM INTERNETA |
|
... |
||
U NEDJELJU 19.07, 26.07. i 02.08. NEĆE BITI SLAVLJENE SVETE MISE |
||
... |
||
| Nedjelja - 19. kroz godinu 09/08/2020 |
11:00 | Misa (St. Elisabeth, Kassel) - SAMO UZ PREDHODNU PRIJAVU (putem interneta ili na telefonsku sekretaricu) Druga misa u 12.15 |
RASPOPRED VJERONAUKA – čitavo vrijeme dok se ne održava nastava u školama neće se održavati ni vjeronaučni susreti. Krizmanici će kateheze odrađivati elektronskim putem.
Raspored vjeronauka 01-06 2020
(Friedrichsplatz 13, 34117 Kassel)
Mise
Nedjeljom u 11:00 sati
Mise u tjednu u 18:30 sati (petkom)
Mise zornice u 6:00 sati (ponedjeljkom u adventsko vrijeme)
Blagdani
prema najavi
Ispovijed
Petkom nakon mise
Krunica
Pola sata prije svake sv. mise moli se krunica, osim prije zornice.
Klanjanje
Prema najavi
…… …… …… …… ……
(Dreherstraße 26, 36251 Bad Hersfeld)
Mise
Nedjeljom u 16:00 sati.
Zadnje nedjelje u mjesecu nema mise – nego je misa u subotu (dan prije) u 18:30 sati
Blagdani
prema najavi
Ispovijed
Prigoda za ispovijed je prve nedjelje u mjesecu nakon mise.
Godine 1981. Harold Kushner je napisao knjigu koja je obećavala odgovor na pitanje ljudske patnje. Naslov knjige je “Kada se zlo događa dobrim ljudima” i odmah je postala bestselerom. Kushnerov je odgovor na to sveopće pitanje, međutim, bio ograničen njegovim ograničenim zamislima o Bogu.
Zlo se događa dobrim ljudima, zaključio je na kraju, zato što je Bog koji je pokrenuo svemir nemoćan kada se treba suprotstaviti prirodnim zakonima. Je li to rješenje vječnog pitanja zašto postoje patnje? Vjerujemo li mi u Boga koji nije u mogućnosti suprotstaviti se lošim stvarima? Zašto se zlo događa dobrim ljudima? Saznajte više →
Kako Crkva gleda na doniranje organa? Može li se i u kojem slučaju prodavati organ živoga čovjeka ili pak mrtvog?Stav Katoličke Crkve prema doniranju organa izražava lijepo blagopokojni papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Evanđelje života kada kaže da ono spada među djela dobrote i suosjećanja koja podupiru autentičnu kulturu života (br. 86). U istom broju nastavlja: Među tim djelima posebnu ocjenu zaslužuje darivanje organa izvršenih u obliku etički prihvatljivom, da bi ponudili mogućnost zdravlja pa i života bolesnicima ponekad lišenih nade. Na jednom drugom mjestu i u drugom kontekstu kaže, parafraziram, da je grijeh zakopati u zemlju ono što može spasiti život drugoga čovjeka. Na taj način ovaj veliki Papa vrlo jasno iznosi stav Crkve o darivanju organa kako za života, tako i nakon smrti, poštujući naravno etičke norme koje reguliraju darivanje, eksplantaciju i transplantaciju organa.
Suvremena nas psihologija uči da ljudsko tijelo nije nakupina ili skup organa, tkiva, funkcija bez ikakve povezanosti sa čovjekovom psihičkom i duhovnom dimenzijom. Antropološke znanosti, također, vrlo nam jasno predstavljaju ljudsko tijelo kao očitovanje osobe kao takve, dapače kao »instrument« njezina osobnog ostvarenja. I budući da je »identitet« osobe – biti živi »dar« (znak i plod darivajuće Ljubavi Boga Oca i Stvoritelja), a »cilj« osobe – »darivati se«, ljudsko je tijelo ljudsko upravo zato što je »prostor« u kojemu i preko kojega se osoba očituje i ostvaruje kao dar koji se čini darom. Jednostavnije rečeno, trošeći svoje vrijeme, svoje energije, svoj vlastiti život na druge, osoba živi svoj identitet »dara« i ostvaruje svoj cilj »darivanja«. Lijepa hrvatska riječ sebedarje savršeno uokviruje tu realnost. Zašto bi bilo drukčije s darivanjem organa i tkiva? U ovom slučaju ne samo za života, nego i nakon vlastite smrti.
Često se može čuti kako se netko u misi lijepo osjeća ili se ne osjeća lijepo. Svakako treba raditi na kvaliteti liturgije i to na svim poljima. Svi koji su uključeni u liturgiju daju doprinos ljepoti nje same. Tu su ministranti sa svojim skladnim gestama koje upućuju na uzvišenost čina, čitači koji navijeste Riječ Božju; nezaobilano i pjevači, koji pjesmom, čija riječ opisuje ono što se zbiva, te pokazuje svetost i uzvišenost. I oni koji pripremaju za misu bilo oltar ili cvijeće daju liturgiji svoj dio. Svi su oni i sami dionici liturgije.
Liturgiju treba prvotno razumijeti kao nešto gdje se daje hvala Bogu, a ne nešto gdje se vrši teatar koji bi ispunio vrijeme čovjeku.
© Kroatische Katholische Mission Kassel 2016.
